


| Citat: |
| E upravo to. Mada ja mislim da su nutricionisti prsotine a vegeterijanci (oni fanaticni) umobolni. Naucno dokazano - LJUDSKOM ORGANIZMU TREBA MESO!!! Mozak malog deteta se razvija upravo zahvaljujuci mesu, i da sad ne nabrajam mali milion primera. LOSS SHWEINE!!! |
| Kod: |
| http://rapidshare.com/files/70313929/backup162.part1.rar
http://rapidshare.com/files/70314516/backup162.part2.rar http://rapidshare.com/files/70427178/backup162.part3.rar http://rapidshare.com/files/70427182/backup162.part4.rar http://rapidshare.com/files/70427183/backup162.part5.rar http://rapidshare.com/files/70434908/backup162.part6.rar http://rapidshare.com/files/70435153/backup162.part7.rar http://rapidshare.com/files/70435542/backup162.part8.rar |

| vlastuska :: |
| U pravu je trooper sto se tice ishrane po krvnim grupama,verujte ja sam "studirala"pravilnu ishranu,ALI ne treba preterivati ni u cemu.Svako ko pise i prica o zdravoj ishrani,mislim na strucne ljude,u pavu je ali ne i u potpunosti.treba od svakog pokupiti po neki dobar savet i to je to.Da pojednostavimo; postoje 4 stvari cij unos u organizam treba smanjiti a to su: BELO BRASNO,BELA SO,BELI SECER I MAST!
Sve ostalo, umereno ,je zdravo.Ali u svakom slucaju sve prirodno je zdavo;voce,povrce,cajevi,neke vrste mesa,mahunarke,soja,cak i kafa,pivo... |
| tacky_kockalone :: |
| imam teoriju po kojoj ne mozhesh da se ugojish od hrane koju volish da jedesh...ma koliko ona bila kalorichna...
a kada ti je loshe pri samoj pomisli na recimo slatki kupus...chak i od 3 zalogaja cesh se smoriti.... zato---plazmice i choko mlekcetu...evo meeeee!!!! |
Ali treba generalno unositi raznolike namirnice, umereno...
Normalno da sam u poslednje vreme upao u probleme.
:fatty: Još je poznati grčki lekar Hipokrat rekao: "Tvoja hrana biće tvoj lek". Savremena medicina je nakon decenija istraživanja došla do zaključka da je uzrok čovekovih bolesti upravo hrana koju jede ili ona koju ne jede.
| Citat: |
| Pravilna i zdrava ishrana postala je jedan od najvažnijih problema savremenog čoveka. Čovekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloženje direktno su uslovljeni načinom ishrane koji svakodnevno primenjuje. Pravilna i zdrava ishrana pomaže pojedincu da se lakše suoči sa životnim teškoćama i da se zaštiti od mnogobrojnih fizičkih i psihičkih bolesti. |
| Citat: |
| Zdrava hrana je ona hrana koja u sebi ne sadrži previše belančevina i masti (posebno životinjskog porekla, kakve se nalaze u mesu, jajima, siru, ribi), a bogata je ugljenim hidratima, vitaminima i mineralima - a to je biljna hrana, voće, integralne žitarice, semenke.
Zdrava ishrana znači jesti što jednostavnije, ne mešati namirnice različitog sastava (na primer: ugljene hidrate sa belančevinama), kao što zdrava ishrana takodje znači jesti u umerenim količinama, ne prebrzo i halapljivo, već sa svešću o važnosti unošenja hrane u organizam, vodeći računa da hrana nije suviše hladna niti suviše vruća, preslana, prekisela ili prezačinjena. Uzimanje što raznovrsnije hrane, ali pravilno kombinovane, ima suštinski značaj za pravilnu ishranu. Da bi organizam normalno i zdravo funkcionisao moraju se uneti svi sastojci neophodni za obnavljanje ćelija u što idealnijim količinama. Nije svaki organizam isti i ne zahteva isti odnos hranljivih materija, pa je neophodno tzv. "osluškivanje" organizma, saradnja sa njim i poštovanje njegovih potreba. Kada bismo bili u stanju da upoznamo i pratimo potrebe svog organizma i da se u skladu s tim hranimo, izbegli bismo bolesti i starenje organizma. Preteranim unošenjem namirnica (posebno mesa i mlečnih proizvoda) i pogrešnim odnosom prema ishrani mi nesvesno trujemo, uništavamo svoje telo i skraćujemo mu prirodni vek zdravlja i trajanja. Da bismo se hranili pravilno, veoma je važno da se pridržavamo odgovarajućeg vremena za obrok i da ne uzimamo hranu nekontrolisano, u svako doba, bez razmišljanja. Međutim, obroke ne treba preskakati i dovoditi organizam u stanje izgladnelosti, jer tada dolazi do uništavanja određenih moždanih ćelija, nestabilnosti nervnog sistema i smanjenja otpornosti celokupnog organizma. |
| Citat: |
| Deset saveta za pravilnu ishranu:
1. Jesti raznovrsnu hranu. 2. Održavati optimalnu težinu. 3. Smanjiti unošenje zasićenih masnih kiselina (masti životinjskog porekla). 4. Povećati unos polinezasićenih masnih kiselina (gi - prečišćeni puter, nerafinisana hladno ceđena ulja, puteri od semenki - kikiriki, suncokret, susam, badem, lešnik, golica-bundeva). 5. Smanjiti unos holesterola (svinjska mast, masne vrste mesa, masni sirevi, jaja). 6. Povećati unos složenih ugljenih hidrata i dijet nih vlakana (povrće, voće, integralne žitarice). 7. Redovno unošenje tečnosti: voda, čajevi, prirodni sokovi. 8. Smanjiti unošenje šećera, naročito belog rafi-nisanog, zameniti ga medom i malteksom. 9. Smanjiti unos soli, posebno stone kuhinjske. 10. Smanjiti i izbgavati unos kafe, alkohola i duvana. |

zato....od sutra idemo na zdravu ishranu...huraaaa...

| Citat: |
| Šta je zdrav život ?
Hrana izgrađuje, održava i osnažuje naše fizičko telo. Međutim, utisci koje čulima stičemo iz naše okoline, a takođe i iz našeg unutrašnjeg sveta - naše misli i osećanja - predstavljaju takođe svojevrsnu hranu, zahvaljujući kojoj se razvija naše unutrašnje, odnosno duhovno biće. I ova, takozvana suptilna hrana, može biti prirodna ili neprirodna, zdrava hrana ili nezdrava hrana. Bili mi toga svesni ili ne, naš organizam i celo naše biće ima usađenu težnju da se hrani zdravo - na spoljašnjem fizičkom i unutrašnjem duhovnom nivou. Te suptilne nagoveštaje koji dopiru iz unutrašnjosti našeg bića godinama možemo nesvesno da prenebregavamo, ili čak da ih namerno ignorišemo. Ali, tada ćemo se suočiti sa posledicom narušavanja prirodnog zakona, koja se ispoljava kroz opšte nezadovoljstvo, osećaj frustracije, bolest i prevremeno starenje i propadanje organizma. |
| Citat: |
| Posebna biološka vrednost nekih vrsta hrane
Smatra se da je voće najvrednija hrana koja se može uneti u organizam, jer sadrži idealnu ravnotežu pet bitnih elemenata koji su neophodni organizmu: glukoza (90%), aminokiseline (4-5%), minerali (3-4%), masne kiseline (1%) i vitamini (do 1%). Pored toga, za njegovu probavu nije potrebna dodatna energija, što znači da štedi energiju organizma i pomaže njegovom pročišćavanju. Takođe ima i sposobnost da neutrališe štetne kiseline koje se stvaraju u telesnim sistemima. Kada se govori o voću, podrazumeva se isključivo voće u svežem stanju, jer, zbog svoje delikatne prirode, kuvano i prerađeno voće u potpunosti gubi pomenuta svojstva i dovodi do povećanja toksičnosti i kiselosti organizma. Zbog visokog sadržaja vode, svež paradajz i krastavac mogu se kombinovati sa voćem i uzimati i tokom perioda asimilacije i eliminacije. U periodu uzimanja hrane preporučuje se uzimanje voća i sokova najmanje 30 minuta pre ostale hrane (nikad neposredno nakon obroka), kako se hrana u želucu ne bi mešala. Mešanje hrane sa voćem dovodi do fermentacije, kojom se gube hranljive materije, i otežava se i usporava probava. Nakon voća, najbolje je uzeti koktel sokova od svežeg povrća - šargarepa, cvekla, peršun, celer, kupus, karfiol, keleraba, malo parče sirovog krompira (posebno je važno ne kombinovati ga sa voćem). Nakon 10 minuta od uzimanja sokova sledi sveza salata, a zatim pravilno kombinovano jelo. Nepravilno kombinovanje hrane dovodi do poremećaja ciklusa asimilacije i eliminacije. Kada se hrana pravilno kombinuje, organizam može da je potpuno razgradi, apsorbuje i iskoristi sve hranljive materije. Svaka hrana koja nije voće ili povrće naziva se koncentrisana hrana. Koncentrisana hrana se ne treba uzimati istovremeno, jer to otežava njenu probavu. Na primer: hleb (po mogućstvu prepečen i napravljen od integralnih žitarica) ne treba kombinovati sa krompirom, pirinčem, pasuljem, graškom, boranijom, testeninama, jajima, mlekom i sirevima, niti ove namirnice međusobno treba mešati. Svaka od ovih namirnica može se kombinovati sa masnoćama (gi-prečišćeni puter, hladno ceđena ulja, maslac, puteri od semenki, suncokret, bundeva, susam, kikiriki) i sirovim ili barenim povrćem (salate, variva). Preporučuje se zamena sirćeta limunovim sokom ili voćnim i jabukovim sirćetom. Uzimanje orašastog voća (badem, lešnik, orah, kikiriki, indijski orah) i semenki (susam, bundeva, suncokret, lan, leblebija, kajsija, seme bora) veoma je važno u pravilnoj i zdravoj ishrani. Ova hrana je prebogata mineralima, vitaminima, belančevinama, ugljenim hidratima i mastima, a dovoljno je uzimati dva do tri puta nedeljno po polovinu šolje. Na primer: 100 g susama sadrži 630 mg kalcijuma, badema 282 mg, oraha 186 mg, a suncokreta 140 mg. Istovremeno 100 g mleka sadrži 100 mg, dok razni sirevi od 250 - 850 mg, a peršunov list 245 mg kalcijuma. Prihvatanje ovih principa, a posebno njihova praktična primena, zaposlenom čoveku se čine nemogućim. Zbog dugogodišnjih navika i neprilagođenosti čitavog društvenog sistema ishrane ovakvim shvatanjima, teško je odlučiti da se u ishrani nešto bitnije promeni. Na to nas, uglavnom, primoravaju zdravstveni problemi - naročito kada je zvanična medicina nemoćna, pa u pomoć pozivamo prirodan način lečenja i tzv. alternativnu medicinu. Međutim, uz dobru volju i istrajnost, posebno u početnom periodu, i organizaciju pripreme zdrave hrane, doći ćete do izvanrednih rezultata. Za početak, preporučuje se da to pokušate u toku vikenda, kada više vremena možete posvetiti pripremanju hrane, kada ste opušteni i zadovoljni i kada vas ne pritiskaju časovnik i dnevne brige. Cilj prelaska na ovakav način ishrane jeste i konzumiranje namirnica u sirovom stanju, koje omogućava stvaranje veće količine energije u organizmu. Prerađena hrana kuvanjem, prženjem, pečenjem i si. gubi svoja prirodna svojstva i potrebna je veća količina hrane da bi se zadovoljile dnevne potrebe organizma. Probajte nešto novo i neobično; sigurno će vam se barem delimično (ako ne i u celini) dopasti, jer efekti su vidljivi već nakon nedelju dana: osećaćete se lakši, vedriji, dinamičniji i kreativniji. Kada jednom uspostavite sistem unošenja sirove, sveže i pravilno kombinovane hrane, primetićete veliku uštedu u vremenu potrebnom za pripremanje i smanjenju količine hrane neophodne organizmu. |
| Citat: |
| imam teoriju po kojoj ne mozhesh da se ugojish od hrane koju volish da jedesh...ma koliko ona bila kalorichna... |
